Ebandeli
Awa okososola ndenge monɔkɔ esalaka. Eloko ya kokanga na motó te, bapoint te : mwa bafungola oyo ekokomisa nyonso pɛtɛɛ.
Sango malamu : lingála ekomamaka ndenge elobamaka. Lɛtrɛ moko na moko ebatelaka ntango nyonso mongongo moko. Yekola bilobeli oyo mbala moko, mpe okokoka kotanga nyonso.
Bavoyelle sambo
Balɛtrɛ mibale ezali ya sika : ɛ elobamaka lokola è ya kofungwama, ɔ lokola o ya kofungwama. Yoka, na sima zongela na mongongo makasi.
Baconsonne oyo etambolaka mibale mibale
mb, nd, ng… elobamaka na mopɛpɛ moko : m to n ezalaka pɛpɛlɛ, ekangama na lɛtrɛ oyo elandaka.
Ba tons
Lingála ezali monɔkɔ ya ba tons : na syllabe mokomoko, mongongo emataka to etikalaka na nse, mpe melodi yango ekoki kobongola ndimbola ya liloba. Accent aigu (ó) elakisi ton ya likolo ; soki accent ezali te, ton ezali ya nse. Talá : ba lɛtɛlɛ ndenge moko, melodi mibale, ndimbola mibale.
Na makomi ya mokolo na mokolo (mpe na Diksionɛrɛ na biso), ba tons ekomamaka mingi te : makambo zingazinga esalaka mosala. Mongongo na biso ya masini eyembaka ba tons te : litoi ezwaka yango na koyoka ba Congolais, banzembo, radio. Kobanga te : bakoyoka yo ata soki ba tons ezali te.
Liloba ya lingála ezali mbala mingi mwa préfixe ekangami na mosisa. Na boike, kaka préfixe nde ebongwanaka. Yeba bafamille oyo, mpe okososola maloba ebele.
les personnes
beaucoup d’objets et d’idées
toute une famille de noms
souvent des choses
quelques noms très courants
Maloba oyo ewuti libanda (buku, radio…) ezwaka kaka ba- na boike : babuku, baradio.
Na lingála, moto oyo asali likambo akangamaka na ebandeli ya verbe. Esengeli liloba mosusu te mpo na koloba ngai to yo : syllabe moko ekoki.
Syllabe moko mpo na moto moko
Verbe kolinga : longola ko-, batela mosisa -linga, mpe bakisa moto liboso.
Liloba ya pronom : ngai, yo, ye…
Mbala mingi, ebandeli ya verbe ekoki : nalingi. Kasi liloba mobimba ngai epesaka makasi : ngai nalingi.
Koloba ntango nini esalemi
Na verbe koloba :
Mwa biloko misato ya ntina mingi
te
nalingi te
le non : te se met à la fin de la phrase. Nalingi te = je ne veux pas.
ya
ndako ya mama
le lien d’appartenance : ndako ya mama = la maison de maman.
na
mama na tata
le et (ou avec) : mama na tata = maman et papa.
Soki fraze ya ebandeli esili, biloko mibale ya ntina : kotuna motuna, mpe koloba eloko ezali ya nani.
Kotuna motuna
Liloba ya motuna etiamaka mbala mingi na suka ya fraze, esika oyo eyano ekozala.
Ezali ya nani ? na ngai, na yo…
Na Kinshasa, « na » ezali liloba ya mikolo nyonso : mama na ngai. Na makomi, okoki mpe komona « ya » : ndako ya ngai. Nyonso mibale ezali malamu.
Ozwi bafungola. Sikoyo yo !
Sikoyo oyebi ndenge monɔkɔ esalaka, bakisa maloba mpe mibongisa. Maloba zomi mokolo na mokolo, oyoki mpe ozongeli na mongongo makasi, esalaka makamwisi.
Fungola diksionɛrɛ