Kende na makomi
Lingala Facile

Ebandeli

Awa okososola ndenge monɔkɔ esalaka. Eloko ya kokanga na motó te, bapoint te : mwa bafungola oyo ekokomisa nyonso pɛtɛɛ.

Sango malamu : lingála ekomamaka ndenge elobamaka. Lɛtrɛ moko na moko ebatelaka ntango nyonso mongongo moko. Yekola bilobeli oyo mbala moko, mpe okokoka kotanga nyonso.

Bavoyelle sambo

amamamamancomme le a de papa
embotebonjourun é fermé, comme dans été
ɛelɛngidélicieuxun è ouvert, comme dans mère
imbisipoissoncomme le i de midi
obolingoamourun o fermé, comme dans eau
ɔmonɔkɔboucheun o ouvert, comme dans porte
ubutunuitou, comme dans loup

Balɛtrɛ mibale ezali ya sika : ɛ elobamaka lokola è ya kofungwama, ɔ lokola o ya kofungwama. Yoka, na sima zongela na mongongo makasi.

Baconsonne oyo etambolaka mibale mibale

mbmbwachien
mpmpɛpɔavion
ndndakomaison
ngngombamontagne
nknkombonom
nsnsosopoule
ntntabachèvre
nznzelaroute
nynyamaanimal

mb, nd, ng… elobamaka na mopɛpɛ moko : m to n ezalaka pɛpɛlɛ, ekangama na lɛtrɛ oyo elandaka.

Ba tons

Lingála ezali monɔkɔ ya ba tons : na syllabe mokomoko, mongongo emataka to etikalaka na nse, mpe melodi yango ekoki kobongola ndimbola ya liloba. Accent aigu (ó) elakisi ton ya likolo ; soki accent ezali te, ton ezali ya nse. Talá : ba lɛtɛlɛ ndenge moko, melodi mibale, ndimbola mibale.

tons basmotoune personne
tons hautsle feu

Na makomi ya mokolo na mokolo (mpe na Diksionɛrɛ na biso), ba tons ekomamaka mingi te : makambo zingazinga esalaka mosala. Mongongo na biso ya masini eyembaka ba tons te : litoi ezwaka yango na koyoka ba Congolais, banzembo, radio. Kobanga te : bakoyoka yo ata soki ba tons ezali te.

Ozwi bafungola. Sikoyo yo !

Sikoyo oyebi ndenge monɔkɔ esalaka, bakisa maloba mpe mibongisa. Maloba zomi mokolo na mokolo, oyoki mpe ozongeli na mongongo makasi, esalaka makamwisi.

Fungola diksionɛrɛ